Brzi odgovor
Potrošnja klima uređaja – koliko struje troši klima?
Klima uređaj snage 2,5 kW, 3,5 kW ili 5,0 kW ne troši nužno
toliko električne energije. Ti podaci najčešće označavaju
rashladni ili toplinski učin uređaja.
Za električnu potrošnju treba gledati
ulaznu električnu snagu konkretnog modela,
vrijeme rada i način na koji inverter modulira snagu nakon
postizanja zadane temperature.
Najjednostavnija formula je:
potrošnja u kWh = prosječna električna snaga u kW × vrijeme rada u satima.
Najčešća pogreška:
klima označena kao 3,5 kW nema automatski električnu potrošnju od 3,5 kW.
Potrebno je razlikovati učin uređaja od
električne ulazne snage.
kW i kWh – koja je razlika?
Kod klima uređaja često se miješaju kW i
kWh, iako ne predstavljaju istu stvar.
| Pojam |
Što znači? |
Primjer kod klime |
| kW |
Snaga u određenom trenutku |
Klima u određenom trenutku može povlačiti, primjerice,
0,8 kW električne snage.
|
| kWh |
Količina energije potrošena kroz određeno vrijeme |
Ako uređaj prosječno povlači 0,8 kW tijekom jednog sata,
potrošit će približno 0,8 kWh.
|
Jednostavan primjer
Ako klima prosječno koristi 0,70 kW električne snage
tijekom 5 sati rada, potrošnja je približno:
0,70 × 5 = 3,5 kWh.
Koliko troši klima od 2,5 kW, 3,5 kW ili 5,0 kW?
Iz same oznake 2,5 kW, 3,5 kW ili 5,0 kW
nije moguće precizno odrediti električnu potrošnju.
U prodajnim nazivima klima uređaja ta brojka najčešće predstavlja
približni nominalni rashladni učin, a ne električnu snagu koju uređaj
uzima iz mreže.
Primjerice, klima nominalnog učina 3,5 kW može u određenoj radnoj točki
imati ulaznu električnu snagu znatno manju od 3,5 kW.
Zato nije ispravno računati:
„3,5 kW klima × 10 sati = 35 kWh”
samo na temelju nazivne klase uređaja.
Za procjenu električne potrošnje potražite oznake poput:
- Power Input
- Input Power
- Rated Input
- Power Consumption
Podaci su često zasebno navedeni za hlađenje i grijanje.
| Tehnički podatak |
Što opisuje? |
Koristi li se za izračun električne potrošnje? |
| Kapacitet hlađenja 3,5 kW |
Rashladni učin uređaja |
Ne izravno |
| Kapacitet grijanja |
Toplinski učin uređaja |
Ne izravno |
| Input Power 0,90 kW |
Električna ulazna snaga u navedenim uvjetima |
Da |
| SEER / SCOP |
Sezonska učinkovitost |
Korisno za usporedbu učinkovitosti, ali nije trenutna električna snaga
|
| Godišnja potrošnja kWh |
Standardizirani sezonski izračun |
Korisno za usporedbu uređaja, ali nije jamstvo vašeg stvarnog računa
|
Primjer
Ako klima ima rashladni učin od 3,5 kW,
a ulazna električna snaga u određenoj radnoj točki iznosi
0,90 kW, tada bi pri radu upravo na toj električnoj snazi
tijekom jednog sata potrošila približno 0,90 kWh.
Međutim, inverter tijekom stvarnog rada mijenja električnu snagu,
pa uređaj neće nužno cijeli sat raditi upravo na 0,90 kW.
Kako inverter utječe na stvarnu potrošnju klime?
Inverter klima uređaj ne radi stalno jednom fiksnom snagom.
Kada je prostor jako topao ili hladan u odnosu na zadanu temperaturu,
uređaj može privremeno raditi većom snagom.
Kada se temperatura približi zadanoj vrijednosti,
inverter smanjuje rad kompresora i prelazi na
modulaciju odnosno održavanje temperature.
Zbog toga se stvarna električna potrošnja tijekom jednog dana može
značajno mijenjati.
Zašto jedan podatak iz kataloga nije cijela priča?
Nazivna ulazna snaga predstavlja određenu standardiziranu radnu točku.
Stvarna inverter klima tijekom rada može koristiti manju ili veću
električnu snagu unutar raspona konkretnog uređaja.
Za detaljnije objašnjenje tehnologije pogledajte:
Što je inverter klima i kako radi?
Kako izračunati potrošnju klime po satu, danu i mjesecu?
Formula
Potrošnja (kWh) =
prosječna električna snaga (kW) × vrijeme rada (h)
Trošak (€) =
potrošnja (kWh) × ukupna cijena 1 kWh koju stvarno plaćate
Primjer potrošnje po satu
Ako je prosječna električna snaga tijekom promatranog sata
0,60 kW:
0,60 kW × 1 h = 0,60 kWh.
Primjer potrošnje dnevno
Ako uređaj kroz 8 sati rada u prosjeku koristi 0,60 kW:
0,60 × 8 = 4,8 kWh dnevno.
Primjer mjesečne potrošnje
Ako bi isti prosjek vrijedio 8 sati dnevno tijekom 30 dana:
4,8 × 30 = 144 kWh mjesečno.
| Prosječna električna snaga |
1 sat |
8 sati |
30 dana × 8 sati |
| 0,40 kW |
0,40 kWh |
3,2 kWh |
96 kWh |
| 0,70 kW |
0,70 kWh |
5,6 kWh |
168 kWh |
| 1,00 kW |
1,00 kWh |
8,0 kWh |
240 kWh |
Važno:
vrijednosti 0,40 / 0,70 / 1,00 kW služe samo kao matematički primjeri.
Ne predstavljaju tipičnu ili zajamčenu potrošnju konkretnog klima uređaja.
Kako najtočnije izmjeriti stvarnu potrošnju klima uređaja?
Najtočniji odgovor na pitanje koliko vaš konkretni uređaj troši
ne dobiva se procjenom nego mjerenjem potrošene električne energije.
Ovisno o instalaciji i uređaju, podatke možete dobiti putem:
- odgovarajućeg mjerača električne energije
- pametnog brojila ili zasebnog mjerenja strujnog kruga
- ugrađene funkcije praćenja potrošnje ako je konkretni model ima
Za reprezentativan rezultat korisnije je mjeriti kroz više dana
nego gledati samo jedan sat rada, jer se uvjeti i modulacija uređaja mijenjaju.
Što znače SEER i SCOP?
SEER opisuje sezonsku energetsku učinkovitost uređaja u hlađenju.
SCOP opisuje sezonsku energetsku učinkovitost u grijanju.
Jednostavno tumačenje
Viši SEER u pravilu znači bolju sezonsku učinkovitost u hlađenju.
Viši SCOP u pravilu znači bolju sezonsku učinkovitost u grijanju.
Međutim, SEER i SCOP nisu podaci koji vam govore
koliko će uređaj trošiti baš tijekom jednog konkretnog sata.
To su sezonski pokazatelji dobiveni prema standardiziranim uvjetima
i prvenstveno su korisni za usporedbu energetske učinkovitosti uređaja.
Ako klimu planirate koristiti prvenstveno za grijanje,
osim SCOP-a treba provjeriti i koliko toplinskog učina uređaj zadržava
pri zimskim temperaturama.
Za to koristite:
Grijanje klimom – kako odabrati klimu za primarno grijanje
.
Godišnja potrošnja na energetskoj naljepnici
Na energetskoj naljepnici klima uređaja mogu biti navedene vrijednosti
godišnje potrošnje električne energije u kWh.
Te brojke proizlaze iz standardiziranog postupka izračuna i
ne predstavljaju obećanje koliko će upravo vaš uređaj potrošiti
u vašem stanu ili kući.
Stvarna potrošnja ovisi o:
- lokaciji i klimatskim uvjetima
- izolaciji objekta
- željenoј temperaturi
- broju sati korištenja
- toplinskim dobicima i gubicima
- načinu korištenja uređaja
Energetska naljepnica zato je vrlo korisna za
usporedbu odgovarajućih modela međusobno,
ali nije izravna prognoza vašeg računa za struju.
Troši li klima isto u hlađenju i grijanju?
Ne nužno.
Učin i električna ulazna snaga razlikuju se između hlađenja i grijanja,
a mijenjaju se i s vanjskim uvjetima.
U hlađenju na potrošnju snažno utječu:
- vanjska temperatura
- sunčevo zračenje
- staklene površine
- unutarnji izvori topline
- željena temperatura
U grijanju dodatno važnu ulogu imaju:
- vanjska zimska temperatura
- toplinski gubici objekta
- vlaga
- defrost
- raspoloživi toplinski učin uređaja pri niskim temperaturama
Ako vas prvenstveno zanima koliko košta grijanje klimom
u usporedbi s drugim energentima, ta je tema detaljno obrađena ovdje:
Grijanje na klimu – cijena i isplativost
.
Što najviše utječe na stvarnu potrošnju klime?
-
Toplinski gubici objekta:
lošija izolacija znači da uređaj mora prenijeti više energije.
-
Vanjska temperatura:
razlika između vanjske i željene unutarnje temperature utječe na opterećenje.
-
Sunce i orijentacija:
posebno su važni tijekom hlađenja.
-
Zadana temperatura:
ekstremnije postavke povećavaju potreban rad uređaja.
-
Pravilno dimenzioniranje:
uređaj treba odgovarati stvarnim potrebama prostora.
-
Raspored prostorija:
loša distribucija zraka može produžiti rad i smanjiti komfor.
-
Čistoća filtera i izmjenjivača:
ometen protok zraka pogoršava rad sustava.
-
Otvoreni prozori i vrata:
stvaraju dodatne toplinske gubitke ili dobitke.
-
Modulacija invertera:
kvalitetno održavanje temperature omogućuje rad s promjenjivom snagom.
Kako smanjiti potrošnju klima uređaja?
Osnovna pravila
- odaberite uređaj odgovarajuće snage
- ne koristite ekstremne postavke temperature bez potrebe
- držite prozore i vrata zatvorenima tijekom rada
- redovito čistite filtre
- održavajte izmjenjivače i uređaj prema uputama proizvođača
- smanjite nepotrebne toplinske gubitke i pregrijavanje prostora
- omogućite inverteru stabilan rad bez nepotrebnog mijenjanja postavki
Za detaljno pitanje treba li klima neprekidno raditi ili je bolje gasiti,
pogledajte:
Je li jeftinije ostaviti klimu uključenu ili je gasiti?
Kako usporediti dvije klime prema potrošnji?
Prvo treba uspoređivati uređaje koji su
odgovarajuće snage za isti prostor i istu namjenu.
Zatim pogledajte:
- SEER ako vam je prioritet hlađenje
- SCOP ako vam je prioritet grijanje
- ulaznu električnu snagu u usporedivim radnim uvjetima
- raspon modulacije ako je dostupan
- godišnju potrošnju prema energetskoj naljepnici
- učin uređaja u uvjetima u kojima ćete ga koristiti
Nemojte odabrati preslab uređaj samo zato što na papiru ima manju
ulaznu snagu. Ako ne može zadovoljiti potrebe prostora,
morat će dugo raditi pod visokim opterećenjem, a komfor može ostati loš.
Za opći odabir uređaja pogledajte:
Kako odabrati klima uređaj
.
Najčešća pitanja o potrošnji klima uređaja
Koliko troši klima od 3,5 kW po satu?
Ne može se točno odgovoriti samo iz oznake 3,5 kW,
jer ona najčešće predstavlja rashladni učin uređaja.
Potrebno je pogledati ulaznu električnu snagu konkretnog modela
i stvarnu modulaciju tijekom rada.
Troši li klima od 5 kW pet kilovata struje?
Ne nužno. Oznaka 5 kW obično se odnosi na rashladni ili toplinski učin.
Električna ulazna snaga zaseban je tehnički podatak.
Kako izračunati koliko klima potroši u jednom satu?
Ako znate prosječnu električnu snagu tijekom tog sata,
pomnožite je s jednim satom rada.
Primjerice, prosječnih 0,70 kW tijekom jednog sata znači približno 0,70 kWh.
Kako izračunati cijenu rada klima uređaja?
Potrošene kWh pomnožite s ukupnom cijenom 1 kWh električne energije
koju stvarno plaćate prema svojoj tarifi i računu.
Zašto klima ne troši jednako svaki sat?
Inverter prilagođava rad kompresora potrebama prostora.
Kada treba brzo zagrijati ili ohladiti prostor može raditi jače,
a nakon približavanja zadanoj temperaturi može smanjiti električnu snagu.
Troši li klima manje kada samo održava temperaturu?
Često da, jer inverter nakon postizanja temperature može smanjiti
rad kompresora. Koliko će snagu smanjiti ovisi o uređaju i stvarnim
toplinskim potrebama prostora.
Je li SCOP važan za potrošnju u grijanju?
Da. SCOP je koristan pokazatelj sezonske učinkovitosti grijanja.
Međutim, kod primarnog grijanja uz SCOP treba promatrati i raspoloživi
toplinski učin uređaja pri nižim temperaturama.
Je li SEER važan za potrošnju u hlađenju?
Da. SEER omogućuje usporedbu sezonske energetske učinkovitosti uređaja
tijekom hlađenja.
Je li godišnja potrošnja s energetske naljepnice moj budući račun?
Ne. To je standardizirani izračun koristan za usporedbu modela.
Vaša stvarna potrošnja ovisit će o objektu, lokaciji, temperaturama,
načinu korištenja i drugim uvjetima.
Koliko klima troši kada grije zimi?
Ovisi o toplinskim gubicima, vanjskoj temperaturi,
učinu konkretnog modela, defrostu, zadanoj temperaturi i načinu korištenja.
Ne postoji jedna mjesečna potrošnja koja vrijedi za sve korisnike.
