Grijanje na klimu može biti vrlo ekonomično jer inverter klima radi kao dizalica topline zrak–zrak i za 1 kWh potrošene električne energije može u prostor prenijeti više od 1 kWh toplinske energije.
Ipak, nije odgovorno tvrditi da je klima uvijek i u svakom objektu najjeftinije grijanje. Stvarni trošak ovisi o cijeni električne energije, učinkovitosti uređaja, vanjskoj temperaturi, toplinskim gubicima objekta, zadanoj temperaturi i načinu korištenja.
- Kada je grijanje na klimu isplativo?
- Kako izračunati cijenu grijanja klimom?
- COP i SCOP – što znače za račun?
- Kako usporediti klimu s drugim načinima grijanja?
- Primjer cijene korisne topline
- Što najviše utječe na trošak?
- Može li klima biti primarno grijanje?
- Primjer mjesečnog izračuna
- Najčešća pitanja
Kada je grijanje na klimu isplativo?
Grijanje klimom može biti posebno konkurentno u dobro izoliranim stanovima i kućama, u prijelaznim razdobljima te u prostorima u kojima se toplina može dobro rasporediti.
U povoljnim uvjetima inverter uređaj radi s visokim koeficijentom učinkovitosti i za svaki potrošeni kWh električne energije prenosi više kWh topline u prostor.
Isplativost se smanjuje kada su toplinski gubici veliki, uređaj nema dovoljan kapacitet u stvarnim zimskim uvjetima, vanjska temperatura dugo ostaje vrlo niska ili jedna unutarnja jedinica pokušava grijati više zatvorenih prostora bez kvalitetnog protoka zraka.
Kako izračunati cijenu grijanja klimom?
Za osnovni izračun računa za struju potrebno je znati koliko električne energije klima stvarno potroši i koliko je ukupna cijena 1 kWh električne energije koju plaćate.
Trošak (€) = potrošnja električne energije (kWh) × ukupna cijena 1 kWh (€)
Za usporedbu troškova korištenja različitih izvora grijanja korisnije je izračunati cijenu 1 kWh korisne topline.
Kod klima uređaja pojednostavljeni izračun glasi:
Ako, primjerice, uređaj u određenim uvjetima radi s COP-om 4, cijena 1 kWh isporučene toplinske energije približno je četvrtini cijene 1 kWh električne energije.
To je samo primjer za jednu radnu točku. COP nije konstantan tijekom cijelog vremena.
COP i SCOP – što znače za stvarni račun?
COP pokazuje odnos isporučene toplinske energije i potrošene električne energije u određenim radnim uvjetima.
SCOP je sezonski pokazatelj učinkovitosti grijanja izračunat prema standardiziranim uvjetima.
Viši SCOP u pravilu znači bolju sezonsku energetsku učinkovitost, ali stvarni račun u vašem objektu ne mora biti jednak rezultatu standardiziranog izračuna.
Na stvarni rezultat utječu:
- vanjska temperatura
- vlaga zraka
- defrost odnosno odmrzavanje vanjske jedinice
- zadana unutarnja temperatura
- toplinski gubici objekta
- modulacija uređaja
- opterećenje uređaja tijekom sezone
Za detalje o izboru klime za ozbiljno i primarno grijanje pogledajte: Grijanje klimom – kako odabrati klimu za primarno grijanje .
Kako usporediti klimu s plinom, peletima, drvima i električnim grijanjem?
Fiksni izračuni s jednom cijenom plina, peleta, drva ili električne energije brzo zastarijevaju.
Zato je bolji pristup koristiti aktualnu cijenu energenta koju stvarno plaćate i izračunati koliko vas košta 1 kWh korisne topline nakon gubitaka i učinkovitosti sustava.
| Sustav | Potrebni podaci | Orijentacijski izračun korisne topline | Dodatni troškovi / faktori |
|---|---|---|---|
| Inverter klima | Cijena struje + stvarni COP | Cijena kWh struje ÷ COP | Vanjska temperatura, defrost, raspored prostorija |
| Električni grijač | Cijena električne energije | Približno cijena 1 kWh struje za 1 kWh topline | Jednostavan sustav, ali bez učinka dizalice topline |
| Plinski kotao | Cijena energije + učinkovitost kotla | Cijena energije ÷ stvarna učinkovitost sustava | Fiksne naknade, servis, dimnjak i instalacija |
| Peleti | Cijena goriva + ogrjevna vrijednost + učinkovitost peći/kotla | Trošak goriva ÷ korisna proizvedena toplina | Dostava, skladištenje, čišćenje i održavanje |
| Drva | Stvarna cijena drva + sadržaj energije + učinkovitost ložišta | Trošak goriva ÷ korisna proizvedena toplina | Skladištenje, priprema, čišćenje, dimnjak i rad korisnika |
Takva usporedba pouzdanija je od tvrdnje da je jedan sustav univerzalno najjeftiniji, jer se cijene energenata, učinkovitost uređaja i potrebe objekta razlikuju.
Primjer usporedbe cijene korisne topline
Primjer možemo napraviti bez korištenja konkretne aktualne cijene struje.
Pretpostavimo da je vaša ukupna cijena električne energije X €/kWh.
Ako električni grijač iz 1 kWh električne energije proizvede približno 1 kWh topline, trošak korisne topline je približno X €/kWh topline.
Ako klima u promatranim uvjetima radi s COP-om 4, trošak korisne topline je približno X ÷ 4 €/kWh topline.
Upravo zato grijanje klimom može biti vrlo konkurentno električnim grijalicama.
Međutim, stvarni prosječni sezonski COP nije cijelu zimu jednak 4, pa se ovaj primjer ne smije tumačiti kao zajamčena godišnja ušteda.
Što najviše utječe na trošak grijanja klimom?
- Toplinski gubici: izolacija, prozori, krov, pod i nekontrolirano propuštanje zraka.
- Vanjska temperatura: pri nižim temperaturama mijenjaju se potreban učin i učinkovitost uređaja.
- Pravilno dimenzioniranje: uređaj mora odgovarati stvarnim toplinskim potrebama, a ne samo kvadraturi.
- Raspored prostorija: jedna unutarnja jedinica najlakše grije otvorenu zonu, dok zatvorene sobe otežavaju distribuciju topline.
- Zadana temperatura: viša željena temperatura povećava potrebnu toplinu i potrošnju.
- Održavanje: zaprljani filtri i smanjen protok zraka mogu pogoršati rad uređaja.
- Način korištenja: vrijeme boravka, setback i navike uključivanja utječu na ukupnu potrošnju.
Pitanje treba li klimu ostaviti uključenu ili je gasiti detaljno je obrađeno u zasebnom vodiču: Je li jeftinije ostaviti klimu uključenu ili je gasiti?
Može li klima biti primarno grijanje?
Može, ako uređaj svojim raspoloživim toplinskim učinkom može pokriti toplinske potrebe prostora u relevantnim zimskim uvjetima.
To pitanje nije moguće riješiti samo usporedbom troška grijanja, pa detaljan tehnički odabir obrađujemo u zasebnom vodiču.
Kako odabrati klimu za primarno grijanje Pogledajte ponudu klima uređajaAko nakon usporedbe troškova želite pogledati konkretne modele pogodne za grijanje, otvorite Best Buy preporuke klima uređaja za grijanje. Ovaj članak ostaje usmjeren na izračun troška, dok navedeni vodič uspoređuje uređaje.
Primjer mjesečnog izračuna troška grijanja klimom
Umjesto korištenja jedne fiksne cijene električne energije, uzmite ukupnu cijenu kWh s vlastitog računa.
1. Pretpostavimo da je prosječna električna snaga uređaja tijekom promatranog razdoblja 0,70 kW.
2. Klima radi prosječno 10 sati dnevno.
3. Dnevna potrošnja = 0,70 × 10 = 7 kWh.
4. Mjesečna potrošnja za 30 dana = 7 × 30 = 210 kWh.
5. Mjesečni trošak = 210 kWh × vaša ukupna cijena 1 kWh.
Za detaljno objašnjenje električne potrošnje, ulazne snage, kW, kWh i izračuna po satu, danu i mjesecu pogledajte: Potrošnja klima uređaja – koliko struje troši klima?
Najčešća pitanja o grijanju na klimu
Je li grijanje na klimu najjeftinije grijanje?
Može biti među najekonomičnijim načinima grijanja u odgovarajućim uvjetima, ali nije univerzalno najjeftinije za svaki objekt. Usporedba mora uključiti cijenu energije, učinkovitost sustava i toplinske gubitke.
Koliko struje klima troši kada grije?
Potrošnja se ne može odrediti samo iz oznake 2,5, 3,5 ili 5 kW, jer te vrijednosti najčešće opisuju toplinski odnosno rashladni učin, a ne stalnu električnu potrošnju.
Je li klima isplativa za grijanje cijele zime?
Može biti ako je uređaj pravilno dimenzioniran za toplinske gubitke i klimatske uvjete lokacije te ima odgovarajuće performanse pri zimskim temperaturama.
Je li klima jeftinija od električnog radijatora ili grijalice?
U povoljnim uvjetima klima može proizvesti istu količinu topline uz manju potrošnju električne energije jer radi kao dizalica topline, dok električni grijač električnu energiju izravno pretvara u toplinu.
Je li bolje klimu držati stalno uključenu?
Ovisi o izolaciji objekta, duljini odsutnosti, vanjskoj temperaturi i načinu korištenja. Ne postoji jedno pravilo koje vrijedi za svaki objekt.
Kako odabrati snagu klime za grijanje?
Kvadratura je samo početni podatak. Potrebno je uzeti u obzir toplinske gubitke, izolaciju, staklene površine, visinu prostora, klimatsko područje i raspoloživi učin uređaja pri zimskim temperaturama.
Koju klimu odabrati za primarno grijanje?
Za primarno grijanje treba odabrati uređaj koji odgovara toplinskim potrebama prostora i zimskim uvjetima lokacije. Konkretne preporuke i modele pronađite u našoj ponudi: klima uređaji .
Pošaljite površinu, visinu prostora, lokaciju, podatke o izolaciji i stolariji, broj prostorija te informaciju želite li klimu koristiti za dogrijavanje ili kao glavni izvor grijanja.
Ako uspoređujete uređaje za grijanje, pregledajte našu ponudu klima uređaja i provjerite karakteristike modela koji odgovaraju potrebama vašeg prostora.
Pogledajte ponudu klima uređaja Pošaljite podatke za savjet
