Što je rekuperacija zraka?

Rekuperacija zraka je postupak izmjene „potrošenog" boravišnog zraka sa svježim zrakom iz vanjske okoline u uređaju koji se naziva - rekuperator zraka, na način da: zimi „potrošeni" sobni topli zrak tijekom svog prolaska kroz rekuperator zagrijava sviježi zrak koji dolazi izvana (grije ga) i takav dogrijani svježi zrak ulazi u boravišni prostor.

Rezultat: u prostor smo „ubacili" topli svježi zrak, dok bi na klasičan način izmjene zraka npr. otvranjem prozora u prostor ubacili svježi zrak – ali hladan. Ovime smanjujemo potrebnu energiju za grijanjem prostora. ljeti potrošeni klimatizirani zrak iz prostora tijekom svojeg prolaska kroz rekuperator hladi sviježi topli zrak koji dolazi izvana, i takav ohlađeni ulazi u boravišni prostor.

Rezultat: u prostor smo „ubacili" djelomično ohlađeni svježi zrak, dok bi na klasičan način izmjene zraka npr. otvaranjem prozora u prostor ubacili svježi zrak – ali topli. Ovime smanjujemo potrebnu energiju za hlađenjem prostora. Rekuperator Izvedba i primjena sustava Sustav je primarno namijenjen za novogradnju jer se cijevni razvod zraka izvodi u spušenom stropu, betonskoj međukatnoj ploči i/ili podnom estrihu. Zbog promjena u presjeku međukatnih slojeva, visina i sl. obavezna je suradnja sa arhitektima.

Rekuperatori (kao vidljivi dio) najčešće se ugrađuju u: vešeraj, ostave, podrum, potkrovlje (obavezno grijano). U već izgrađene prostore rakuperacija zraka prilično teško se primjenjuje jer je cjelokupni cijevni razvod potrebno obložiti (npr. knaufom), potrebno je najčešće pri stropu izraditi mnogo prodora za prolaske cijevi (problemi s postojećim razvodom struje i sl.), problem pronalaska odgovarajuće lokacije za smještaj rekuperatora i sl.

Za ovakve prostore postoji rješenje ugradnje tzv. MINI rekuperatora. Gdje svaka prostorija unutar stana dobiva svoj rekuperator. On se ugrađuje na vanjski zid sobe, na korisniku prihvatljivom mjestu. Iz rekuperatora je potreno u zidu napraviti prodor promjera 200-250 mm kako bi se ostvarila izmjena zraka s okolinom. Na ovaj način izbjegava se cijevni razvod.

Sustav se sastoji od sljedećih elemenata:

Rekuperator

To je najvažniji dio sustava. Efikasnost rekuperacije je tim veća što rekuperator ima bolji stupanj iskoristivosti. Stupnjevi iskoristivosti deklarirani su od strane proizvođača uređaja i mogu se kretati od 65% – 90 %.

Najvažniji dio rekuperatora je izmjenjivač topline. On je najčešće izrađen od: celuloze, polimera, aluminija i dr. Kod kupnje rekuperatora potrebno je od proizvođača dobiti informacije o vremenskoj postojanosti izmjenjivača (trenutak njegove zamjene) i načinu održavanja.

Rekuperator, ovisno o izvedbi izmjenjivača, može biti tzv. entalpijski, pri kojem se dio vlage jedne struje zraka preko membrane izmjenjivača prenosi na drugu struju zraka. Ovime se dodatno povečavaju toplinski dobici sustava. Unutar rekuparatora nalaze se tlačni i odsisni ventilator. Mogu biti sa standardnim ili tzv. EC-motorima.

EC motori su kvalitetnije rješenje jer rade s vrlo niskom potrošnjom električne energije. Na usisnoj strani svježeg zraka i usisnoj strani „potrošenog" zraka ugrađeni su filteri koji se obavezno mijenjaju 2 -3 puta godišnje. Pojedini rekuperatori su u izvedbi sa tzv. bypass-om pri ćemu rekuperator u nekom dijelu svog rada u osnovi ne radi kao rekuperator već je u funkciji klasičnog tlačnog i odsisnog ventilatora. Npr, ljeti noću, svježi vanjski zrak direktno ulazi u prosotorije (bez rekuperacije) tzv. pasivno hlađenje.

Rekuperatori nadalje mogu biti:

Kanali za zrak

Kanalski razvod najčešće se izvodi od:

Prigušavači buke

Ugrađuju se na tlačni i odsisni cjevovod odmah do rekuperatora. Namjena im je dodatno prigušenje buke rekuperatora – prema boravišnom prostoru.

Razdjelnik i sabirnik zraka

Funkcija mu je da „sabire" sve dolazne cijevi iz prostorija neposredno prije rekuperatora. Ima revizijski otvor u svrhu čiščenja cijevi za zrak.

Stropne/zidne zračne kutije i zračni ventili

Zračne kutije ugrađuju se u zid ili u strop (nevidljive su iz prostora). Na njih se s jedne strane spaja cijev za dovod/odvod zraka, a sa druge strane zračni ventil koji je vidljiv u prostoru. Zračni ventili razlikuju se po svoj namjeni: tlačni i odsisni ventili. Obično se u svakoj prostoriji ugrađuje 1 do 2 ventila. Kod svakog ventila postoji mogućnost podešavanja protoka zraka.

Vanjske rešetke za usis/odsis zraka

Ugrađuju se na vanjski zid usisnog/odsisnog cjevovoda. vasnjske rešetke za usis odsis zraka

Regulacija

Svaki rekuperator zraka ima svoju upravljačku jedinicu koja se najčešće ugrađuje na zid u boravišnom prostoru (poput sobnog termostata). Jednostave upravljačke jedinice najčešće imaju samo mogućnost upravljanja brzinom vrtnje ventilatora (intenzitet provjetravanja), dok su one složenije najčešće digitalne s mogučnošću vremenskog programiranja rada sustava, prikazom svih relevantnih parametara (temperatura, protoka zraka, dojava smtenje i sl.).

Svaka regulacijska jedinica omogućava korisniku da promjenom brzine vrtnje ventilatora bira način provjetravanja:

Rekuperator zraka u pravilu uvijek radi u nekoj brzini i ne isključuje se iz pogona. U protivnom nema dobave sviježeg zraka. Kod pojedinih proizvođača rekuperatora postoji mogućnost daljnskog upravljanja sustava putem PC-a, Smartphona i sl. Dimenzioniranje sustava Sustav rekuperacije zraka traži sofisticiran i stručan pristup tvrtke koja izvodi/projektira sustav.

Proračun se bazira na:

U pogledu sustava rekuperacije zraka tvrtka Klima koncept je stručna i spremna Vam ponuditi: